Mali vodič za branje pazije (mišancije)

Start

Pazija, odnosno mišancija kako je zovu u Dalmaciji, ili gruda kako se zove u Blatu, mješavina je divljih samoniklih biljaka. Raste svuda, međutim najraznovrsnija je u primorskim krajevima. Kuha se najčešće lešo podulje s par patata ali može se pripremati na razne načine, sirova i kuhana.

Moja none, tatina mama, koja je rodom iz Blata na Korčuli, svoje znanje i ljubav prema paziji prenijela je na mene.

Dok sam bila djevojčica, ona i ja smo svaki dan išle u šetnje u kojima me je učila brati paziju. Uvijek je pričala o zdravoj hrani, i isticala je kako trebamo biti zahvalni što imamo što za jest, zapravo cijela moja fiksacija s hranom leži na temeljima koje je moja none postavila dok sam bila dijete.

Čoporativno čišćenje pazije, na kuhinjskom stolu u noninom stanu u Peytonu, bilo je neizostavan dio tjedna za cijelu familiju. Dok bi mi čistili, none je u špaheru pekla svoj famozni crni kruh, koji je uz slane crneje i malo kapule, bio savršen prilog ovom našem omiljenom jelu.

U nas je pazija podulje zakon, bila i ostala. Ali ponekad bi spravljali i neko drugačije „egzotičnije“ jelo poput polpeta ili pite, a kasnije kad sam odrasla, mama i ja smo eksperimentirale pa je tu bilo svega, od pesta do prigane pazije.

U ovom vodiču donosim vam neke vrste koje mi najčešće beremo. Vrsta naravno ima još, pa vas stoga molim ako znate neke biljke mimo onih koje sam tu opisala, pošaljite mi ime i fotografiju, kako bismo zajedno obogatili ovaj mali  priručnik.

E-mail:  info@katijazivkovic.com

Downloadirajte svoj besplatan primjerak priručnika


Kostrič

(Sonchus oleraceus L.)

Listovi su bodljikavi i na prvi pogled neugledni. Cvjetovi su žuti i glavičasti na vrhu duguljaste stabljike. Cvate od srpnja do listopada. Medonosna biljka. Mladi listovi su jestivi i kuhani i sirovi. Bogati su vitaminom C i karotinom.


Lemprc

(Tordylium apulum L.)

Listovi su dlakavi. Stapka se sjaji na suncu. Cvijeta od svibnja do srpnja.  Cvjetovi su sitni i bijeli, na rubovima imaju veće latice srcolikog oblika. Raste u sunčanim krajevima, na livadama, pašnjacima i obrađenim poljima. Jestivi su mladi listovi, skuhani ili na salatu.


Kozja brada

(Tragopogon pratensis L.)

Malo razgranata biljka s dugim linearnim listovima. Vretenastog korijena žućkaste boje. Cvate u svibnju i lipnju. Medonosna biljka. Tipična za Mediteran. Jestiva je cijela, sirova ili kuhana.


Sljez

(Malva neglecta)

Razgranata stabljika prekrivena sitnim dlačicama. Raste polegnuta pri tlu. Listovi imaju izražene brazde (nerve), hrapavi na dodir,  lijepo nazubljenih rubova. Cvjetovi su blijedo ružičasti.  Cvate od svibnja do rujna. Medonosna biljka. Jestivi su listovi, cvjetovi, nedozreli plodovi, sjemenke i korijen. Listove jedemo kuhane ili na salatu. Mogu se sušiti za čaj.


Štavelj

(Rumex obtusifolius L.)

Razgranata zeljasta stabljika. Listovi su široki i eliptični, na dugim peteljkama. Glatki s valovitim rubom. Može narasti i do 40cm. Cvate od lipnja do rujna. Jestivi su kuhani mladi listovi. Biljka je bogata vitaminom C i karotinom.


Napuhnuta pušina

(Silene Vulgaris)

Uspravna stabljika, na vrhu razgranata. Listovi su zašiljeni, plavo zelene boje. Na vrhu su cvjetovi bijele boje i malih srcolikih latica zvonolike čaške. Mogu pucketati. Jestivi su mladi proljetni listovi, kuhani i sirovi.


Divlja mrkva

(Daucus carota ssp. carota)

Izgledom veoma podsjeća na pitomu mrkvu. Korijen je vretenast, bijele boje. Listovi su paperjasti, složeni, bogati. Donji listovi su na peteljkama, gornji su sjedeći. Cvijetovi su sitni i mnogobrojni, bijele boje. Cvate od lipnja do rujna. Jestivi su mladi listovi sirovi i kuhani. Plod se također jede u prvoj godini, kuhan ili sirov.


Maslačak

(Taraxacum officinale)

Biljka jakog korijena. Listovi su složeni u prizemnu rozetu, nazubljeni. Stabljika je uspravna. Cvjetovi su jezičasti, žute boje. Cvate na proljeće pa sve do listopada. Jedu se listovi, korijen, pupovi, cvjetovi i stabljika. Listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani. Bogati su vitaminom C, karotinom i željezom. Medonosna je biljka.


Kosovac

(Rhagadiolus stellatus L.)

Razgranata biljka čiji su listovi specifičnog izgleda. Listovi skupljeni u rozetu rastu iz sredine od manjeg prema većem. Cvjetovi su sitni žuti, a plodovi imaju zvjezdast oblik. Listovi se kuhaju.


Pakoleć

(Helminthotheca echioides)

Prizemni listovi rastu u rozeti. Listovi su nazubljeni, bradavičasti, sužuju se u crvenu (ili blijedo žutu) peteljku. Raste na kamenitom tlu po Primorju. Listovi se kuhaju.        


Slaška

(Reichardia picroides L.)

Sitna mediteranska biljka, duguljastih svijetlo zelenih listova. Listovi su na rubovima lagano nazubljeni. Cvate od travnja do lipnja. Cvijet je malen i jezičast, sličan maslačkovom. Mladi listovi se kuhaju. Medonosna je biljka.


Loboda

(Chenopodium album i Chenopodium polyspermum L.)

Karakteristična brašnava boja mladih listova. Bogata vitaminom C, željezom, kalijem i fosforom. Zbog koncentracije oksalne kiseline treba se konzumirati umjereno (tretirati slično kao špinat).


Kopriva

(Urtica dioica L.)

Biljka je specifično dlakava i na dodir peče. Može narasti i do 150 cm. Cvjetovi su sitni, žučkasto zeleni, skupljeni u guste viseće cvatove. Biljka se može sušiti za razne potrebe. Jestiva je cijela biljka, posebno mladi izdanci i listovi koji se kuhaju.


Žučenica

(Cichorium intybus L.)

Stabljika je uspravna. Naraste i do jedan metar u visinu. Prizemni listovi su skupljeni u rozetu. Cvijeta od lipnja do listopada.  Cvjetovi su svijetlo ljubičasti ili svijetlo modri. Listovi se beru u proljeće prije cvatnje. Kuhaju se. Specifično su gorkog okusa. Medonosna je biljka.


Trputac

(Plantago)

Biljka je visoka 10 – 45 cm. Listovi su dugi, lancetasti, skupljeni u rozetu, postepeno se sužavaju u peteljku. Na bujnim listovima je naglašeno 3-5 ravnih žila.  Cvjetne drške su duguljaste i tanke s klasastim cvatovima na vrhu. Cvate od svibnja do rujna. Raste po sunčanim livadama i uz ceste. Bogat je vitaminom C i kalijem. Jede se kuhan. Može se sušiti za čaj.


Divlja blitva

(Beta vulgaris maritima)

Izgledom veoma slična kultiviranoj blitvi samo manja. Raste u primorskom kraju pokraj livada, polja, vrtova i ceste. Narodno ime joj je i morska blitva. Jestive su stapke i listovi, sirovi ili kuhani.


Lavlji zub

(Leontodon hispidus L.)

Prizmeni listovi koji rastu u prizemnoj rozeti, duguljasti su i dlakavi. Rubovi listova mogu biti ravni ili nazubljeni. Korijen je sepcifičan, sastoji se od jednog ili više oštrih gomolja. Može imati jednu ili više cvjetnih glavica. Raste po livadama, na hranjivom i vlažnom tlu. Jede se kuhan. Okus je sličan žučenici i maslačku ali manje intenzivan.


Divlji poriluk

(Allium ampeloprasum)

Stabljika je uspravna, tipična za lukovičasto povrće. Lukovica je okrugla i bijela. Listovi su linearni, plosnati, na dodir lagano hrapavi. Cvjetovi su skupljeni u kuglaste cvatove na dugim stapkama. Cvate u lipnju i sprnju. Razmnožava se lukovicama stoga se bere režući nadzemni dio. Kuha se cijela biljka.


Morač

(Foeniculum vulgare)

Biljka naraste i do 2 metra. Iz korijena biljka razgranato raste. Stabljika je glatka, zaobljena i šuplja. Listovi su perasto razdijeljeni i puni mekanih igličastih listića. Cvate u srpnju i kolovozu. Ugodnog je i aromatičnog mirisa. Slatkastog okusa. Jede se kuhana i sirova. Medonosna je biljka.


Dinjica

(Sanguisorba minor Scop.)

Prizemni listovi su perasti, imaju 15-ak nazubljenih listića. Rastu na dugoj peteljci, Cvjetovi su gusti i glavičasti, u početku zeleni a kasnije crvenkasti. Raste na sunčanim livadama, travnjacima i pašnjacima. Bogata je vitaminima C i A. Cvate od svibnja do kolovoza. Jede se sirova i kuhana. Medonosna je biljka.


Kuke

(Tamus communis L.)

Kuke se u narodu još nazivaju Bljušt. Biljka je od 1 do 3 metra duga povijuša, vijugave stabljike sa oštrim srcolikim listovima. Plodovi su okrugli crvene boje složeni u male grozdove. Jestivi su samo proljetni izdanci (kuke) dok je plod i korijen otrovan.


Šparoge

(Asparagus officinalis L.)

Trajna grmolika biljka koja može narasti i do metra u visinu. Listovi su sitni, igličasti i veoma bodljikavi. Plod je crvena bobica. Raste po pjeskovitom i kamenitom tlu. Jestivi su proljetni izdanci (šparoge). Jedu se kuhane ali mogu i sirove.


Broćika

(Galium aparine L.)

Dugačka ljepljiva biljka. Stabljika može biti pridignuta ili polegnuta, obrasla sitnim dlačicama koje prijanjaju za podlogu. Listovi su eliptični i lancetasti, ratu u pršljenu, imaju bodljicu na vrhu. Raste na livadama i kraj putova, te na zapuštenim parcelama. Kuhaju se proljetni izdanci.


Gnjaška

(Lactuca perennis)

Biljka je razgranata u donjem djelu. Listovi su duguljasti, plavkasto zeleni, izrazito perasto nazubljeni. Cvjetne glave su zvjezdaste, plave ili ljubičaste. Raste po suhim poljima, na osunčanom i kamenitom tlu. Listovi se jedu sirovi ili kuhani.


Božja brada

(Sanguisorba minor scop.)

Biljka je razgranata. Prizemni listovi su perasti i rastu na dugoj tankoj peteljci. Raste po suhim livadama, travnjacima i pašnjacima, te po kršu i kamenu. Listovi se beru u rano proljeće dok je biljka mlada, te imaju ugodan okus i miris koji podsjeća na krastavce. Jede se sirova i kuhana.


Loćika

O ovoj je biljci bilo jako teško naći ikakve botaničke podatke.

Kuhaju se mlade proljetne biljke.


Slonovo uho

O ovoj je biljci bilo jako teško naći ikakve botaničke podatke.

Kuhaju se mlade proljetne biljke.

Listovi su baršunasti. Ukoliko naiđete na sličnu biljku glatkih mesnatih listova, ne berite je jer nije jestiva.


Odgovori

Your email address will not be published.

Latest from Blog

Kako se pravi kombucha

Kombucha je fermentirani čaj koji se pravi pomoću strater kulture i tzv. čajne gljive, poznatije kao

Pesto od pazije

Ovo je favorit u našoj obitelji. Blagog je okusa a opet s onim nekim „kick-om“ koji